Sve što podijelite na psihoterapiji smatra se profesionalnom tajnom. Iznimku predstavljaju samo situacije za koje postoji zakonska obveza informiranja nadležnih institucija:
Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) jedan je od najčešće korištenih i znanstveno najistraživanijih psihoterapijskih pristupa. Polazi od pretpostavke da su naše misli, emocije i ponašanja međusobno povezani te da promjena određenih obrazaca razmišljanja i ponašanja može pridonijeti boljem funkcioniranju.
U terapiji zajedno istražujemo kako doživljavate određene situacije, koje Vam se misli i uvjerenja pritom javljaju te kako na njih reagirate. Cilj nije naučiti misliti pozitivno, već razviti realističnije i adaptivnije načine razmišljanja i ponašanja.
KBT je suradnički i strukturiran pristup. Terapeut i klijent zajedno definiraju ciljeve terapije te dogovaraju na čemu će se raditi, uzimajući u obzir potrebe, mogućnosti i prioritete klijenta. Važan dio terapijskog procesa je i aktivno sudjelovanje klijenta kroz primjenu naučenih tehnika. Zbog toga uspjeh terapije ne ovisi samo o radu na samim susretima, već i o angažmanu i suradnji klijenta.
KBT se primjenjuje kod različitih psihičkih teškoća, a terapijski pristup i tempo uvijek se prilagođavaju osobi, njezinim potrebama i ciljevima.
Sa starijim adolescentima, odraslim i starijim osobama (ako ima indikacija za KBT).
Da, ali je važno da imate tehničke i prostorne uvjete za neometan rad – stabilnu internetsku vezu i privatan i tih prostor za razgovor.
Priprema nije nužna, ali možete razmisliti o tome što Vas je motiviralo da se javite i koji su problemi na kojima želite raditi. Terapeut Vam na prvom susretu postavlja pitanja o prirodi Vašeg problema, njegovom trajanju, razvoju i intenzitetu. Istražuje zajedno s Vama misli, emocije i ponašanja povezana s problemom. Na prvom susretu se, u pravilu, ne započinje s tretmanom nego se radi inicijalna procjena nakon koje slijedi zaključak i procjena terapeuta o njegovoj kompetentnosti da s Vama radi i pomogne Vam. U slučaju da je za Vas indiciran drugi oblik tretmana, terapeut to otvoreno komunicira i daje Vam preporuku za dalje.
Iako je kognitivno-bihevioralna terapija kraćeg trajanja u odnosu na druge pristupe, trajanje tretmana ovisi o vrsti, broju i intenzitetu problema s kojima dolazite. Trajanje i uspjeh ovise i o Vašem angažmanu i primjeni naučenih tehnika između seansi.
Ne morate imati veliki problem da bi se javili za razgovor. Možete se javiti i zbog želje za boljim razumijevanjem sebe i svojih odnosa s drugim ljudima ili promjenom određenih obrazaca doživljavanja i ponašanja.
Česta je predrasuda da su ljudi koji traže ovaj oblik podrške slabi. Traženje psihoterapijske pomoći nije znak slabosti, već čin brige o sebi i pokazatelj spremnosti osobe da se suoči s onime što je teško.
Mnogi od nas naučeni su probleme pokušavati riješiti sami, izdržati teške situacije ili potisnuti ono što osjećaju. Međutim, ponekad je za promjenu potreban siguran prostor, podrška i drugačija perspektiva.
Javiti se na psihoterapiju znači napraviti korak prema boljem razumijevanju sebe, svojih potreba i obrazaca koji Vam možda više ne koriste. To ne znači da s Vama “nešto nije u redu”, već znači da ste spremni zastati, pogledati što Vam se događa i potražiti način da Vam bude bolje.
U početku se preporučuje da na susrete dolazite jednom tjedno, a kasnije se susreti prorjeđuju, kako postižete napredak i osjećate se bolje. Dinamiku susreta svakako ćete dogovarati zajednički s terapeutom. Ako patite od nekog psihičkog poremećaja, uputno je na početku dolaziti redovito, barem jednom tjedno.
Napredak u psihoterapiji ne mora uvijek biti odmah vidljiv niti izgleda isto za svaku osobu. Ponekad se promjene prvo primijete u tome da bolje razumijete sebe, svoje emocije i obrasce ponašanja, a s vremenom se mogu odraziti i na svakodnevni život, odnose i način na koji se nosite s izazovima.
Važno je da na početku terapije, zajedno s terapeutom, definirate što želite postići. To omogućuje da tijekom procesa povremeno provjerite približavate li se postavljenim ciljevima i je li određeni način rada za Vas koristan.
Napredak može značiti različite stvari – primjerice, da se određene teškoće javljaju rjeđe ili su manje intenzivne, da lakše prepoznajete i regulirate emocije, da se učinkovitije nosite sa stresom ili da se ponašate na način koji je više u skladu s onim što Vam je važno.
Psihoterapija je suradnički proces pa je važno otvoreno razgovarati i o tome kako doživljavate samu terapiju. Ako imate osjećaj da nema pomaka ili niste sigurni pomaže li Vam terapija, i to je vrijedna tema za razgovor s terapeutom. Zajedno možete preispitati ciljeve, dosadašnji način rada i ono što bi Vam u nastavku moglo više odgovarati.
Ne. Za takav oblik pomoći možete se javiti u bolnice, klinike ili zavode za javno zdravstvo.
Ako termin otkazujete ili pomičete, važno je da to učinite minimalno 24 sata prije dogovorenog termina. U suprotnom se termin smatra iskorištenim i naplaćuje se.
Česta otkazivanja i pomicanja termina smanjuju uspješnost tretmana pa je važno to činiti samo u iznimnim slučajevima.
Psihoterapija je dobrovoljna. Možete prestati kad to želite. U tom slučaju preporuča se jedan završni susret da se sumira naučeno i napravi plan za dalje.